REKET, A NE GOLF!
Projekt na Srđu, kolokvijalno poznat kao "golf na Srđu", s golfom, naravno, ima malo veze. Inicijativa Srđ je naš od početka upozorava da je golf u imenu projekta na Srđu samo paravan za ogromnu apartmanizaciju prostora koji je namjenjen za sport i rekreaciju stanovnika Dubrovnika.
Iako su građani toga svijesni već cijeli niz godina, što ih je preko 10 000 i pokazalo glasajući na referendumu protiv ovog projekta, njihovi politički predstavnici to tek pomalo počinju shvaćati. Tako je predsjednik gradskog vijeća Grada Dubrovnika u rujnu 2017. godine izjavio da je "golf smokvin list za aparmtanizaciju Srđa".
Uslijedile su i izjave dubrovačkog Gradonačelnika te dubrovačko-neretvanskog Župana, potaknute tužbom "investitora" protiv Republike Hrvatske pred arbitražnim sudom u Washingtonu. Navodno, radi ne-realizacije projekta od Hrvatske traže odštetu od 500 milijuna eura. Pola miljarde eura.
Taj je potez "investitora" Gradonačelnik ocijenio društveno neodgovornim te svojevrsnim pritiskom i na administraciju i na Hrvatsku prije konačne ocjene Studije utjecaja na okoliš. Podsjetimo, ustrajnošću inicijative Srđ je naš nezakonitost studije utjecaja na okoliš dokazana je u rujnu 2016. godine pred sudom u Splitu zbog čega je ona poništena.
Župan je potez "investitora" protumačio kao pritisak na državna tijela, regionalnu i lokalnu samoupravu i kao pritisak na sudstvo. Predsjednik gradskog vijeća otišao je i korak dalje te situaciju pokretanja arbitražnog spora ocijenio trenutkom kada tužitelj od partnera postaje neprijateljem.
Zanimljivo je da "investitor" tuži Hrvatsku radi "blokiranja" projekta nakon tri pravomoćne presude kojima su poništene odluke donesene u korist "investitora". Ako išta, te su presude dokaz pretjerane revnosti državne administracije u pogodovanju "investitoru". One su dokaz revnosti koja nije izdržala test zakonitosti pred sudovima. Prvo je Visoki upravni sud 2014. godine ukinuo nezakonito povećanje obuhvata projekta na Srđu sa 100 na 310 hektara. Nakon toga, Upravni sud u Splitu poništio je, prvo rješenje o prihvatljivosti za okoliš krajem 2016., a potom i lokacijsku dozvolu početkom 2017. godine. Sudske presude za posljedicu imaju da ovaj nekretninski projekt trenutno nema niti jednu važeću dozvolu.
Inicijativa Srđ je naš otpočetka je upozoravala na mnoge štetne aspekte ovog projekta: ekološki pritisak prije svega u vidu potrošnje vode i korištenja pesticida, dodatno zagušenje Dubrovnika, novac koji bi za infrastrukturu bio uložen iz javnih sredstava te odricanje od mogućnosti realiziranja bilo kakvih drugih sadržaja potrebnih Dubrovniku. A prostor Srđa planiran je prije svega kao prostor za prostor i rekreaciju građana Dubrovnika. Reket, lopta, pruga, a ne ograđena zajednica dokonih napucača loptice.
Srđ je naš!
